0800 50 207 Pošaljite nam e-mail Messenger Viber

Publikacije

Da li je pravo vrijeme digitalizacije finansijskog sektora u BiH? Šta bi to značilo za Vas?

Finansijski sektor mora djelovati sada, kako bi se pripremio za budućnost u kojoj će presudnu ulogu imati inovacije i nove tehnologije, gradeći prilagodljive i digitalno pripremljene poslovne modele koji će pomoći korisnicima usluga da što lakše i brže dođu do usluga koje im mikrokreditna društva i banke mogu dati.

 

Zahvaljujući konzervativnom regulatornom pristupu i arhitekturi regulative tzv. bankarske unije, bosanskohercegovački bankarski sektor dočekao je novu krizu potpuno spreman • Prednosti korištenja elektronskog bankarstva, kartičnog poslovanja, online trgovanja nikada nisu tako snažno došle do izražaja kao posljednjih sedmica • Neke banke će vjerovatno preispitati prisustvo svojih poslovnica na određenim lokacijama • Na kraju, kriza bi mogla dovesti i do promjena u odnosima banaka prema klijentima

Poslije krize ništa neće biti isto, fraza je koju smo u ovim danima suočavanja s pošasti korona virusa često mogli čuti. Zaista i jeste tako, jer su krize uvijek donosile preispitivanje, promjene obrazaca ponašanja, poslovnih modela…Ili, ako nisu prouzrokovale velike zaokrete onda su značile određena preusmjeravanja.

Već se može naslutiti kako s bankarstvom neće biti sve kako je bilo prije korona krize. Neke promjene vidjeli smo već na početku krize, primjerice da za komunikaciju s bankom ne morate fizički dolaziti u poslovnicu i do svog ličnog bankara, već sve, ili gotovo sve, možete obaviti elektronski, digitalno. Druge promjene bit će vidljive kasnije, u srednjem roku, ali o tome ćemo detaljnije u nastavku teksta.

 

IZBJEGNUTE POSLJEDICE IZ 2008. GODINE

Nesumnjivo da će na bankarstvo u Bosni i Hercegovini uticati ono što se dešava u vanjskom okruženju, prije svega u Evropskoj uniji, kao što je to uostalom bilo i do sada. Zahvaljujući konzervativnom regulatornom pristupu i arhitekturi regulative tzv. bankarske unije koja je iz Evrope prenesena u domaće zakonodavstvo, bosanskohercegovački bankarski sektor dočekao je novu krizu potpuno spreman, daleko spremniji nego što je to bilo u vrijeme krize koja je počela 2008. godine, a čiji repovi nisu potpuno iščezli ni do današnjih dana.

 

Jedan od tih repova je ekspanzivna monetarna politika kojoj smo željeli vidjeti kraj, ali je dobila novo „povampirenje“ u vidu monetarnih intervencija sa trilionima eura koji su upumpavaju u ekonomiju kako bi se umanjili efekti trenutne krize.

Sve to će dakako imati odraza na kamatne stope, pa ako je referentni Euribor, za koji se vezuju kamatne stope komercijalnih banaka i mikrokreditnih društava prije svega na dugoročne kredite, pokazao u posljednje vrijeme veće oscilacije, očekivati je određene promjene u kretanju inflacije, ali i promjene kamatnih stopa. Također, trebat će imati u vidu da će nakon recesije, u koju će privrede neminovno zaploviti u naredna dva ili tri kvartala, uslijediti period ubrzanog rasta, koji bi zbog niske baze u nekim slučajevima mogao čak biti i eksplozivan. U toj novoj realnosti važit će i neka nova običajnost, neka nova pravila koja će unekoliko promijeniti stanje koje smo do sada imali.

 

Smanjenje fizičkog kretanja kao mjera za suzbijanje korona virusa bilo je okidač za najveću promjenu koju je bukvalno za manje od mjesec dana doživjelo, zbog posvemašnje inertnosti prilično zapušteno, bosanskohercegovačko društvo.

 

PORASLA UPOTREBA KARTICA

Vidjeli smo kako se odjednom uspostavlja „učenje na daljinu“, kako elektronsko podnošenje poreznih prijava postaje opći standard, kako složene birokratske procedure u poslovanju s državom odjednom postaju jednostavnije…

Bankarski sektor kao predvodnik u prihvatanju novih trendova spremno je dočekao priliku za novi iskorak na polju digitalizacije. Prednosti korištenja elektronskog bankarstva, kartičnog poslovanja, online trgovanja nikada tako nisu snažno došle do izražaja u danima kada su fizičko kretanje i socijalni kontakt maksimalno ograničeni. I mada su brojne poslovnice banaka zatvorene, u onima na koje su klijenti preusmjereni nije bilo dugih redova, a čak je isplata penzija, obavljena u ograničenom broju dana i u uslovima skraćenog radnog vremena banaka, protekla bez pretjeranih gužvi. Sve ovo može se jednim dijelom pripisati smanjenom obimu poslova koji se obavljao s bankama zbog pada prometa preduzetnika i privrednih subjekata i sveopćeg karantina kojem su bili podvrgnuti građani te je potreba za odlaskom u banku postala rjeđa, ali dobrim dijelom i činjenicom da su ljudi i kompanije odlučili u većoj mjeri koristiti digitalne kanale da obave nužne finansijske poslove.

Iz banaka su u medijskim istupima navodili kako je upotreba kartica u vrijeme krize porasla, te kako je povećano i korištenje aplikacija u komunikaciji s bankama i vršenju plaćanja. Uostalom, trend korištenja elektronskog bankarstva i drugih digialnih kanala bio je i proteklih godina jako visok, a korona kriza ga je, sasvim sigurno, dodatno ubrzala.

PRAVO VRIJEME ZA NOVE KOMITENTE

Kriza je pokazala kako se i sa smanjenim brojem poslovnica i osoblja mogu opslužiti klijenti, što će biti signal za manje šalterskog osoblja, a više zaposlenika u back-office-ima koji će trebati odrađivati poslove povezane s digitalnim poslovanjem.

Vjerovatno će biti i drugih mikrokreditnih organizacija mimo MKD Moneda d.o.o. koje će preispitati prisustvo svojih poslovnica na određenim lokacijama, a čega je, možemo se prisjetiti, bilo i nakon krize 2008. godine. Na to će finansijski sektor tjerati ne samo digitalizacija, nego i nastojanje da bude što produktivniji kako bi mogli imati zadovoljavajući rezultati za svoje dioničare. Tim prije što će isplate dividendi trpjeti zbog zahtjeva regulatora, ali i s obzirom da će dobiti, barem za ovu godinu, gotovo vrlo sigurno, biti manje nego što su bile u vrijeme proteklog stabilnog razdoblja sa preko više od 12 godina.

 

Na kraju, korona-kriza bi mogla dovesti i do promjena u odnosima finansijskog sektora prema klijentima. Kao što su tokom odobravanja olakšica u vrijeme trajanja privremenih mjera imali priliku „odvagati“ stanje i buduće izglede velikog broja svojih klijenata, mikrokreditne organizacije kao i banke će i isto tako i nakon krize morati biti čvrsto uz svoje klijente. Na to ih je i do sada tjerala konkurencija, jer su svi željeli sačuvati klijente koje su stekli, a sada će sa njima morati još bliže sarađivati kako bi zajednički pronašli put oporavka. Zapravo se može podvući znak jednakosti između oporavka klijenata i boljitka finansijskog sektora. Pri tome će individudalni i personalizovani pristup svakom kllijentu, bilo fizičkoj osobi ili kompaniji, biti važniji nego ikad, što direktno i utiče i na buduće planove MKD Moneda prema boljem odnosu ka klijentima. Napomenimo da je MKD Moneda d.o.o.tokom korona-krize svim svojim klijentima omogućila popuste od 75% na odgodu plaćanja. Bitnost finansijskog sektora u krizno vrijeme nije potrebno puno objašnjavati, pogotovo u državi kakva je Bosna i Hercegovina gdje je finansijski sistem bankocentričan, a ovaj sektor kičma i glavna poluga ekonomskog razvoja države.

 

PRILIKA ZA BOLJI ODNOS DRŽAVE I FINANSIJSKOG SEKTORA

 

Po svemu sudeći bit će bitno i ono što pripadnici finansijskog sektora stalno naglašavaju, a to je da će im u saniranju posljedica krize biti potrebna pomoć drugih institucija, odnosno same države.  Oči će narednih mjeseci biti uprte u banke i mikrokreditne organizacije ne samo od privatnog sektora koji će htjeti pažnju i nove povoljne kreditne linije, nego i od javnog sektora, koji također očekuje podršku. Sve ovo, dakle, donosi nešto manje komotnu poziciju u kojoj će se finansijskog sektora naći u postkrizno vrijeme nego kakva je ona bila u stabilnom razdoblju i stavlja ih u nova iskušenja na koja će trebati odgovoriti, zarad općeg, a samim time ujedno i vlastitog dobra.

 

FInansijski i bankarski sektor mora djelovati sada, kako bi se pripremio za budućnost u kojoj će presudnu ulogu imati inovacije i nove tehnologije kao što su fintech, gradeći prilagodljive i digitalno pripremljene poslovne modele koji će im pomoći da odgovore na sve izazove koje ih čekaju.